Od 1. siječnja 2026. godine, organizacija SOS Rijeka uključuje se u provedbu Programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela, čime se Program po prvi put provodi i na području Primorsko-goranske županije. Mreža podrške i suradnje osigurava besplatnu i povjerljivu pomoć i podršku žrtvama i svjedocima i svjedokinjama svih kaznenih djela te prekršajnih djela nasilja u obitelji. Uključivanjem organizacije SOS Rijeka u Mrežu podrške i suradnje, žrtvama i svjedocima i svjedokinjama svih kaznenih djela na području Primorsko-goranske županije omogućava se ostvarivanje prava na podršku neovisno o vrsti kaznenog djela, fazi postupka ili samoj prijavi kaznenog djela. Pročitaj više...

Od 21. do 25. siječnja 2026. godine u Puli je održan trening za mlade „RiAct - Abeceda na putu do pravednosti“, u sklopu Erasmus+ projekta „RiAktiviraj se - mladi za pravednost“. Projekt zajednički provode Lezbijska organizacija Rijeka – LORI, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava te udruga Delta. Trening je okupio 16 mladih osoba iz Pule, Rijeke, Zagreba i okolice, s ciljem jačanja njihovih znanja i vještina za aktivno sudjelovanje u društvu te razumijevanje pitanja vezanih uz ljudska prava, ravnopravnost i društvenu odgovornost. Tijekom petodnevnog programa sudionici_e su se bavili temama aktivne društvene participacije mladih, rodne ravnopravnosti, Pročitaj više...

  U prosincu 2025. godine na snagu su stupile važne izmjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima koje značajno unaprjeđuju položaj žrtava nasilja u obitelji:  više se ne mora čekati pravomoćna presuda – pravo na stambeno zbrinjavanje žrtve sada mogu ostvariti i na temelju nepravomoćne presude o počinjenom nasilju u obitelji donesene u kaznenom ili prekršajnom postupku;  ukinut je imovinski i dohodovni cenzus – pravo na stambeno zbrinjavanje više ne ovisi o tome ima li žrtva nasilja dovoljno sredstava za osiguranje druge odgovarajuće stambene jedinice, niti o ukupnim prihodima i primicima žrtve i članova njezina kućanstva. Ove izmjene Pročitaj više...

Udruge LORI, SOS Rijeka i Delta pozivaju te da se uključiš u petodnevni trening za mlade „RiAct – Abeceda na putu do pravednosti“, koji će se održati u Puli. Kada i gdje? Trening će se održati od 21.1. do 25.1.2026. godine u Puli, u Rojcu (Dnevni boravak), na adresi Ljudevita Gaja 3. Tijekom treninga imat ćeš priliku ojačati svoja znanja i vještine u području ljudskih prava, s posebnim naglaskom na LGBTIQ+ teme, rodnu ravnopravnost, govor mržnje i online govor mržnje, kao i na prevenciju i razumijevanje seksualnog nasilja među mladima.  Zajedno ćemo osmisliti i jednu javnu akciju u Puli te Pročitaj više...

Od 2023. do kraja 2025. godine Udruga SOS Rijeka, uz Institucionalnu podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, sustavno je jačala svoje organizacijske kapacitete, radne uvjete i dugoročnu održivost, stvarajući stabilne temelje za kontinuiran i kvalitetan rad u području zaštite prava žena koje su proživjele nasilje. Udruga SOS Rijeka od 2023. do kraja 2025. godine bila je korisnica Institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Institucionalna podrška omogućila nam je temeljno ulaganje u stabilnost, radnice i dugoročnu održivost Udruge – ono što redovni, kratkoročni projektni ciklusi u pravilu ne pokrivaju. Tijekom trogodišnjeg razdoblja korištenja Institucionalne podrške Nacionalne zaklade Pročitaj više...

Izvještaj napisala Lana Rogina, volonterka Udruge Što se dogodi kada okupiš nekoliko mladih žena, budućih liderica? Iako bi možda nastao dobar vic, dogodi se nešto što bih opisala riječima: povezivanje, osnaživanje i akcija. Upravo tim riječima bih opisala svoje iskustvo sudjelovanja na edukaciji za mlade žene, liderice i aktivistkinje u organizaciji Udruge Domine iz Splita. Udruga Domine organizirala je trodnevni program za mlade liderice i aktivistkinje pod nazivom "Futu(H)er Leaders". Program je pružio priliku mladim ženama za povezivanje, osnaživanje te slušanje i upoznavanje drugih inspirativnih liderica koje svakodnevno djeluju u društvu i zajednici. Uz okrugle stolove, organizatorice su pripremile i Pročitaj više...

Prekršaji počinjeni zbog nasilja u obitelji regulirani su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji [1] (dalje u tekstu: ZZNO). O tome na koga se ZZNO primjenjuje te koji se oblici ponašanja smatraju nasiljem u obitelji pisale smo ovdje. Prekršaji, uvjetno rečeno, predstavljaju blaži oblik povrede u odnosu na kaznena djela, pa ih stoga prate i blaže sankcije. Ipak, kada je riječ o nasilju u obitelji, granica između prekršaja i kaznenog djela često nije jasno određena. Razgraničenje se temelji na kriterijima koji zahtijevaju pažljivu analizu svake pojedine situacije. Pri odlučivanju ključnu ulogu imaju intenzitet, učestalost i trajanje nasilja, kao i Pročitaj više...

Piše: Stela Košić, volonterka Udruge Što znači biti ljudsko biće? Je li to srce koje kuca, pluća koja dišu? Stoljećima ranije postojala su ljudska bića - i žene. Da bi dokazale da su jednako vrijedne zvati se čovjekom, kao i svaki muškarac, prolijevale smo suze, znoj i krv. Ona koja se, tiho ali odlučno, suprotstavila suprugu. Ona koja je haljinu zamijenila za hlače. Sufražetkinja koja pada pod kopita. Njihova žrtva modernim ženama bio je dar: uveo ih je u škole i na radna mjesta, u ruke im stavio glasački listić, rastavio ih od supruga, a neke posjeo za isti politički Pročitaj više...

Autorica: Lidija Dovođa, volonterka Udruge S obzirom na to da se 5. prosinca obilježava Međunarodni dan volontera, dugo sam razmišljala kako započeti tekst o volontiranju, što želim podijeliti i na koji način. Na kraju sam shvatila da je najbolji način predstaviti vam vlastito iskustvo. Osobno iskustvo volontiranja u udruzi SOS Rijeka Bok! Ja sam Lidija i volonterka sam udruge SOS Rijeka. Kad sam počela volontirati, žene iz udruge su me pitale zašto sam se odlučila priključiti njima, SOS-ovkama, ali i zašto volontiram. U nastavku ću vam iznijeti svoje razloge, a možda oni budu poticaj za novu generaciju volonterki i volontera. Pročitaj više...

Prekršaji počinjeni zbog nasilja u obitelji primarno su regulirani Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji[1] (dalje u tekstu: ZZNO). O tome na koga se ZZNO primjenjuje te koji se oblici ponašanja smatraju nasiljem u obitelji pisale smo ovdje. U svakom slučaju nasilja ili sumnje na nasilje postupak uvijek započinje prijavom. Nasilje može prijaviti svaka osoba – bilo ona koja je nasilje doživjela, bilo netko tko o njemu ima saznanja, primjerice susjed, prijateljica ili kolegica. Za neke je osobe u određenim slučajevima prijavljivanje nasilja i zakonska obveza. Tako zdravstveni/e radnici/e, stručni/e djelatnici/e u sustavu socijalne skrbi, zaposlenici/e odgojno-obrazovnih ustanova dužni/e Pročitaj više...