Udruge LORI, SOS Rijeka i Delta pozivaju te da se uključiš u petodnevni trening za mlade „RiAct – Abeceda na putu do pravednosti“, koji će se održati u Puli. Kada i gdje? Trening će se održati od 21.1. do 25.1.2026. godine u Puli, u Rojcu (Dnevni boravak), na adresi Ljudevita Gaja 3. Tijekom treninga imat ćeš priliku ojačati svoja znanja i vještine u području ljudskih prava, s posebnim naglaskom na LGBTIQ+ teme, rodnu ravnopravnost, govor mržnje i online govor mržnje, kao i na prevenciju i razumijevanje seksualnog nasilja među mladima.  Zajedno ćemo osmisliti i jednu javnu akciju u Puli te Pročitaj više...

Od 2023. do kraja 2025. godine Udruga SOS Rijeka, uz Institucionalnu podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, sustavno je jačala svoje organizacijske kapacitete, radne uvjete i dugoročnu održivost, stvarajući stabilne temelje za kontinuiran i kvalitetan rad u području zaštite prava žena koje su proživjele nasilje. Udruga SOS Rijeka od 2023. do kraja 2025. godine bila je korisnica Institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Institucionalna podrška omogućila nam je temeljno ulaganje u stabilnost, radnice i dugoročnu održivost Udruge – ono što redovni, kratkoročni projektni ciklusi u pravilu ne pokrivaju. Tijekom trogodišnjeg razdoblja korištenja Institucionalne podrške Nacionalne zaklade Pročitaj više...

Izvještaj napisala Lana Rogina, volonterka Udruge Što se dogodi kada okupiš nekoliko mladih žena, budućih liderica? Iako bi možda nastao dobar vic, dogodi se nešto što bih opisala riječima: povezivanje, osnaživanje i akcija. Upravo tim riječima bih opisala svoje iskustvo sudjelovanja na edukaciji za mlade žene, liderice i aktivistkinje u organizaciji Udruge Domine iz Splita. Udruga Domine organizirala je trodnevni program za mlade liderice i aktivistkinje pod nazivom "Futu(H)er Leaders". Program je pružio priliku mladim ženama za povezivanje, osnaživanje te slušanje i upoznavanje drugih inspirativnih liderica koje svakodnevno djeluju u društvu i zajednici. Uz okrugle stolove, organizatorice su pripremile i Pročitaj više...

Prekršaji počinjeni zbog nasilja u obitelji regulirani su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji [1] (dalje u tekstu: ZZNO). O tome na koga se ZZNO primjenjuje te koji se oblici ponašanja smatraju nasiljem u obitelji pisale smo ovdje. Prekršaji, uvjetno rečeno, predstavljaju blaži oblik povrede u odnosu na kaznena djela, pa ih stoga prate i blaže sankcije. Ipak, kada je riječ o nasilju u obitelji, granica između prekršaja i kaznenog djela često nije jasno određena. Razgraničenje se temelji na kriterijima koji zahtijevaju pažljivu analizu svake pojedine situacije. Pri odlučivanju ključnu ulogu imaju intenzitet, učestalost i trajanje nasilja, kao i Pročitaj više...

Piše: Stela Košić, volonterka Udruge Što znači biti ljudsko biće? Je li to srce koje kuca, pluća koja dišu? Stoljećima ranije postojala su ljudska bića - i žene. Da bi dokazale da su jednako vrijedne zvati se čovjekom, kao i svaki muškarac, prolijevale smo suze, znoj i krv. Ona koja se, tiho ali odlučno, suprotstavila suprugu. Ona koja je haljinu zamijenila za hlače. Sufražetkinja koja pada pod kopita. Njihova žrtva modernim ženama bio je dar: uveo ih je u škole i na radna mjesta, u ruke im stavio glasački listić, rastavio ih od supruga, a neke posjeo za isti politički Pročitaj više...

Autorica: Lidija Dovođa, volonterka Udruge S obzirom na to da se 5. prosinca obilježava Međunarodni dan volontera, dugo sam razmišljala kako započeti tekst o volontiranju, što želim podijeliti i na koji način. Na kraju sam shvatila da je najbolji način predstaviti vam vlastito iskustvo. Osobno iskustvo volontiranja u udruzi SOS Rijeka Bok! Ja sam Lidija i volonterka sam udruge SOS Rijeka. Kad sam počela volontirati, žene iz udruge su me pitale zašto sam se odlučila priključiti njima, SOS-ovkama, ali i zašto volontiram. U nastavku ću vam iznijeti svoje razloge, a možda oni budu poticaj za novu generaciju volonterki i volontera. Pročitaj više...

Prekršaji počinjeni zbog nasilja u obitelji primarno su regulirani Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji[1] (dalje u tekstu: ZZNO). O tome na koga se ZZNO primjenjuje te koji se oblici ponašanja smatraju nasiljem u obitelji pisale smo ovdje. U svakom slučaju nasilja ili sumnje na nasilje postupak uvijek započinje prijavom. Nasilje može prijaviti svaka osoba – bilo ona koja je nasilje doživjela, bilo netko tko o njemu ima saznanja, primjerice susjed, prijateljica ili kolegica. Za neke je osobe u određenim slučajevima prijavljivanje nasilja i zakonska obveza. Tako zdravstveni/e radnici/e, stručni/e djelatnici/e u sustavu socijalne skrbi, zaposlenici/e odgojno-obrazovnih ustanova dužni/e Pročitaj više...

Nasilje nikada ne smijemo promatrati kao privatan problem, jer bez obzira na njegov oblik – bilo da je riječ o fizičkom, psihičkom, seksualnom ili ekonomskom nasilju – ono uvijek predstavlja ozbiljan društveni izazov. Društvo stoga, kroz svoje institucije i norme, ima moralnu i pravnu dužnost reagirati na svaki oblik nasilja. Djela koja narušavaju osnovna ljudska prava i dostojanstvo definiraju se pravnim propisima te se, ovisno o njihovoj težini, klasificiraju kao kaznena djela ili prekršaji. Prekršaji počinjeni zbog nasilja u obitelji primarno su regulirani Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji[1] (dalje u tekstu: ZZNO). O tome na koga se ZZNO Pročitaj više...

Autorica: Lana Rogina, volonterka Udruge Kakvi nam standardi se danas predstavljaju na društvenim mrežama? Kako komentari na društvenim mrežama utječu na nas, na naš odnos prema sebi, ali i drugima? Ovo su bila neka od pitanja o kojima smo na radionici Prikaz ljepote na društvenim mrežama razgovarale s učenicima i učenicama Osnovne škole Centar u ponedjeljak, 10.studenog 2025 godine. U doba kada nikada nije bilo lakše (i brže) usporediti se s drugom osobom, pričanje i rasprava o tome kako danas mladi vide ljepotu i postavljene standarde na društvenim mrežama donosi nove perspektive i iskustva mladih, ali i ističe važnost podrške Pročitaj više...

Autorica: Tanja Prokop, volonterka Udruge Europski dan zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog nasilja, koji se obilježava 18. studenoga, važan je podsjetnik da svako dijete ima pravo na sigurnost, poštovanje i bezbrižno djetinjstvo. Seksualno zlostavljanje na djeci ostavlja duboke traumatske posljedice, zbog čega je vrlo važno rano prepoznati znakove doživljenog nasilja kod djeteta. O takvim iskustvima djeca nerado govore, te ih pokušavaju što prije zaboraviti. Procjenjuje se da je svako peto dijete doživjelo neki oblik seksualnog zlostavljanja,[1] dok se tek mali broj slučajeva ikada otkrije. Trauma koju dijete doživi u djetinjstvu ne nestaje sama od sebe, već je Pročitaj više...