Prekršaji počinjeni zbog nasilja u obitelji regulirani su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji [1] (dalje u tekstu: ZZNO). O tome na koga se ZZNO primjenjuje te koji se oblici ponašanja smatraju nasiljem u obitelji pisale smo ovdje. Prekršaji, uvjetno rečeno, predstavljaju blaži oblik povrede u odnosu na kaznena djela, pa ih stoga prate i blaže sankcije.

Ipak, kada je riječ o nasilju u obitelji, granica između prekršaja i kaznenog djela često nije jasno određena. Razgraničenje se temelji na kriterijima koji zahtijevaju pažljivu analizu svake pojedine situacije. Pri odlučivanju ključnu ulogu imaju intenzitet, učestalost i trajanje nasilja, kao i posljedice koje nasilje ostavlja na žrtvu. Počinitelj nasilja u obitelji bit će stoga prekršajno gonjen samo u slučajevima kada njegovo postupanje ne sadrži obilježja težeg, odnosno kaznenog djela.

U prekršajnom postupku zbog nasilja u obitelji žrtva ima sljedeća prava (kako to propisuje članak 6. ZZNO):

  • pravo na lako dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za potporu žrtvama nasilja u obitelji odmah nakon počinjenja prekršaja i onoliko dugo koliko je potrebno
  • pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama nasilja u obitelji
  • pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde
  • pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka
  • pravo na pratnju osobe od povjerenja po njezinu izboru pri poduzimanju svih radnji u kojima sudjeluje od prijave prekršaja do pravomoćnog okončanja prekršajnog postupka
  • pravo da bez nepotrebne odgode bude obaviještena o puštanju uhićenika na slobodu, ukidanju zadržavanja ili bijegu okrivljenika te stavljanju izvan snage odluke o izricanju zaštitnih mjera i ukidanju mjera opreza koje su određene radi njezine zaštite ili otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora, osim u slučaju odricanja od navedenog prava
  • pravo na tajnost podataka čijim bi se otkrivanjem mogla ugroziti njezina sigurnost ili sigurnost članova njezine obitelji odnosno intimnih partnera i članova njezinog kućanstva
  • pravo zahtijevati isključenje javnosti u postupku pred sudom
  • pravo na opunomoćenika u postupku
  • pravo biti obaviještena o poduzetim radnjama povodom prijave i o ishodu postupka, osim u slučaju odricanja od navedenog prava
  • pravo biti ispitana bez neopravdane odgode nakon podnošenja prijave, pravo zahtijevati da bude ispitana u postupku pred sudom te pravo da se daljnja ispitivanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe prekršajnog postupka
  • pravo biti ispitana na policiji od strane osobe istog spola
  • pravo na izbjegavanje kontakta s počiniteljem prije i tijekom postupka, osim u onoj mjeri koliko je to nužno za potrebe prekršajnog postupka
  • pravo na smještaj u odgovarajuću ustanovu sukladno posebnom zakonu
  • pravo na policijsku zaštitu i osiguranje, po nalogu suda, u svrhu neometanog uzimanja osobnih stvari prilikom napuštanja zajedničkog kućanstva
  • pravo predložiti da bude ispitana putem audio-video uređaja
  • druga prava propisana zakonom kojim se uređuje kazneni postupak, osim onih prava koja po naravi stvari može imati samo žrtva kaznenog djela.

Tijela koja postupaju povodom prekršaja zbog nasilja u obitelji, a to su primarno policija i prekršajni sud, moraju već pri prvoj radnji u kojoj žrtva sudjeluje obavijestiti žrtvu, na način koji joj je razumljiv, o svim pravima koja joj pripadaju prema ovom Zakonu i zakonu koji uređuje kazneni postupak. Također,  dužni su provjeriti je li žrtva razumjela obavijest o svojim pravima.

Kada je riječ o pravima da bude obaviještena o puštanju počinitelja na slobodu ili promjenama u mjerama koje je štite, te o pravu da bude informirana o poduzetim radnjama povodom prijave nasilja i o ishodu postupka, tijela su dužna zabilježiti izjavu žrtve želi li ta prava koristiti. Isto tako, žrtvu će poučiti da svoju odluku o korištenju tih prava može u svakom trenutku tijekom postupka promijeniti.

Ukoliko je  potrebno ispitati dijete koje je žrtva nasilja u obitelji, policija, sud ili drugo nadležno tijelo provest će ispitivanje prema posebnim pravilima propisanim zakonom koji uređuje kazneni postupak, a koja su namijenjena zaštiti djece tijekom davanja iskaza.

Ako je dijete žrtva nasilja u obitelji, a njegovi interesi su u sukobu s interesima roditelja, nadležno tijelo dužno je o tome obavijestiti Zavod za socijalni rad kako bi se djetetu imenovao posebni skrbnik. Poseban skrbnik tada ima ovlast davati sve izjave i poduzimati sve radnje za dijete, a koje bi inače mogla poduzeti sama žrtva u postupku.

Nasilje u bilo kojem obliku je neprihvatljivo. Ako ste vi ili netko koga poznajete izloženi nasilju, možete se nam se obratiti telefonski ili putem maila. Kontakt podaci udruge SOS Rijeka dostupni su na poveznici.

Tekst je nastao u sklopu trogodišnjeg projekta “Pravo na pravo”, kojeg do kraja 2025. godine financira Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije preko Natječaja za financiranje projekata ovlaštenih udruga i pravnih klinika za pružanje primarne pravne pomoći.

____________________________________________

[1]     Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24)