Projekt Arijadnina nit nastaje na sjecištu umjetnosti, feminističke prakse i psihologije, kao inovativan odgovor na potrebu za terapijskim resursima koji reflektiraju stvarna iskustva žena koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje. Razvijen u suradnji riječke umjetnice Jadranke Lacković i udruge SOS Rijeka, ovaj projekt objedinjuje umjetnost, simbolizam i psihologiju. Glavni rezultat set je asocijativnih karata koje funkcioniraju kao refleksivni alat za rad sa traumom.

O projektu

Projekt Arijadnina nit usmjeren je na razvoj feminističkog terapijskog alata koji odgovara specifičnim potrebama osoba koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje. Polazi od jasne i često zanemarene činjenice da standardizirani terapijski pristupi ne uspijevaju obuhvatiti složenost iskustava oblikovanih društvenim, kulturnim i rodnim uvjetovanostima.

Projekt i njegov značaj ne mogu se u potpunosti razumjeti bez uvida u dugogodišnju suradnju između udruge SOS Rijeka i umjetnice Jadranke Lacković, koja je započela prije nekoliko godina oslikavanjem murala u prostoru Udruge. Brojne naše klijentice – žene koje su preživjele intimno partnersko i seksualno nasilje – stajale su pred tim muralom, proučavajući prikazane figure i prepoznajući vlastita iskustva u njegovu simbolizmu. U društvu u kojem su žene često prikazane plošno i kroz muško očište, mnoge su osjetile poticaj i olakšanje promatrajući likove poput kratkokose ili mišićave žene, prizore prijateljstva i nježnosti, ženu bez dojke ili stariju ženu – odnosno identitete, odnose i životne faze koje patrijarhat sustavno potiskuje. Upravo kroz taj kontinuirani dijalog između murala, žena, Udruge i umjetnice postupno se oblikovao zajednički jezik međupovezanosti, koji je omogućio nastanak asocijativnih karata. Proces nastanka ilustracija odvijao se postupno i refleksivno, u bliskom odnosu s potrebama korisnica i iskustvima psihologinja iz savjetodavnog rada. Ilustracije su potom transformirane u asocijativne karte kroz suradnju s grafičkim dizajnerom Sanjinom Smajlovićem.

Projekt doprinosi razvoju novih, feministički informiranih terapijskih pristupa koji uvažavaju kontekst i iskustvo osobe, istovremeno jačajući kapacitete za pružanje psihološke podrške unutar organizacije. Kroz vizualni jezik karata otvara se prostor za veću vidljivost iskustava žena i drugih marginaliziranih skupina, osobito onih dimenzija koje ostaju neizgovorene ili teško verbalizirane.

Mitološka inspiracija: Arijadnina nit kao feministički simbol

Zašto Arijadnina nit? U originalnom antičkom mitu, junak Tezej se upušta u labirint kako bi ubio Minotaura – čudovište koje utjelovljuje strah, nasilje i kaos. No, ono što mu omogućuje povratak nije njegova snaga ni hrabrost, nego Arijadnina nit. Arijadna, kći kretskog kralja, daje mu klupko konca kako bi mogao pronaći put natrag iz labirinta – prostora iz kojeg izlaz nije predviđen. Bez njezine intervencije, Tezej bi ostao zarobljen, pa niti njegova pobjeda nad Minotaurom ne bi imala smisla.

Iako nam na prvu heroina ovog mita može izgledati tek kao pomoćnica u tuđoj priči, upravo u toj točki mit se otvara za reinterpretaciju iz feminističke perspektive. Tradicionalni narativ slavi Tezaja, ali prešućuje činjenicu da bez Arijadne, heroj ne bi bio heroj. Arijadna nije pasivna figura, nego nositeljica znanja, mudrosti i prakse. Ona promišlja labirint poput zagonetke ili rebusa, i pronalazi način da ga nadmudri. Njezina nit omogućuje izlaz iz naizgled neprobojnog sustava prisile, u kojem prijetnju ne predstavlja samo čudovište, nego i sama struktura bezizlaznosti. U tom smislu, Arijadnina nit je čin brige koji nadilazi jednu ženu i njezinu potrebu te postaje oblik otpora, kao i praksa preživljavanja i snalaženja u uvjetima ograničenja za sve u potrebi. Nit povezuje, vodi i omogućava orijentaciju ondje gdje su putevi zamagljeni ili zatvoreni.

Asocijativne karte i njihova primjena

Set se sastoji od 41 ilustrirane karte u crno-bijeloj tehnici. Karte nemaju unaprijed zadana značenja, već potiču osobnu interpretaciju, omogućuju projekciju i simboličko mišljenje te podržavaju introspekciju i emocionalnu artikulaciju. Funkcioniraju kao vizualne mape – otvoreni prostori u kojima osoba razvija vlastitu priču, u skladu sa svojim iskustvima, osjećajima i asocijacijama.

U terapijskom i savjetodavnom radu karte se mogu koristiti na različite načine. U fazi upoznavanja i uspostavljanja odnosa klijentica može odabrati kartu koja je opisuje ili simbolizira razlog dolaska, čime se otvara prostor za dijalog bez pritiska direktnih pitanja. U procesu istraživanja emocija karte služe kao posrednik u prepoznavanju i imenovanju osjećaja, kroz pitanja poput: što se događa na slici, koju emociju prepoznaje ili gdje se sama vidi unutar prizora. Kada se pak radi o konkretnom izazovu ili problemu, osoba može odabrati kartu koja predstavlja problem, zatim kartu koja odražava emocije povezane s tim iskustvom te kartu koja upućuje na moguće resurse ili izlaz. Takav proces omogućuje simboličko mapiranje iskustva i otvara prostor za uvid u unutarnje i vanjske resurse koji možda ranije nisu bili prepoznati.

Karte nisu ograničene isključivo na profesionalni kontekst. Mogu se koristiti i u svakodnevnom životu, kao alat za osobnu refleksiju, kreativno izražavanje, vođenje razgovora ili istraživanje vlastitog identiteta i iskustava. Pritom je važno naglasiti da svaka interpretacija pripada osobi koja je čini – ne postoje točna ili univerzalna značenja, već se smisao uvijek oblikuje u odnosu na osobni kontekst i unutarnji svijet.

Donatorica: Mediterranean Women’s Fund

Projekt je podržan od strane Mediterranean Women’s Fund (MedWF) – međunarodne feminističke fondacije koja financijski i strateški podupire organizacije na području Mediterana. MedWF kontinuirano podržava grassroots inicijative i feminističke organizacije, jača njihove kapacitete za dugoročnu održivost te ulaže u projekte koji promiču rodnu ravnopravnost i društvenu pravdu. U kontekstu projekta Arijadnina nit, podrška fonda omogućila je razvoj inovativnog terapijskog alata.

Kontakt

Za dodatne informacije, podršku ili suradnju:

SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava
📞 051 / 211 888
📧 suradnja: centar@sos-rijeka.org