Autorica: Lidija Dovođa, volonterka Udruge
Socijalna pravda podrazumijeva jednake mogućnosti, dostojanstvo i sigurnost za sve. No stvarnost pokazuje duboke nejednakosti, osobito u položaju žena. Feminizam se pritom pojavljuje kao ključan alat za prepoznavanje i mijenjanje sustavnih nepravdi.
Što je socijalna pravda?
Kako bismo uopće mogle povesti razgovor o socijalnoj pravdi i zašto nam je potreban feminizam kao inicijator promjene u sustavima u kojima iste te pravde nedostaje, moramo znati što socijalna pravda znači. Osnovno shvaćanje kaže da je to ideja prema kojoj svi ljudi imaju jednake šanse za dostojanstven život, jednak pristup resursima i jednaka prava bez obzira na spol, rod, bogatstvo ili položaj u društvu. Socijalna pravda temelji se na vjerovanju jednakih prilika i dostojanstva za sve.
Jaz između ideala i stvarnosti: položaj žena
Upravo se na položaju žena najjasnije vidi jaz između načela socijalne pravde i stvarnosti. Žene u Hrvatskoj , a i u Europi, češće su izložene riziku od siromaštva. U EU žene zarađuju u prosjeku 12% manje od muškaraca na istim poslovima. Starije žene, samohrane majke i žene koje kombiniraju posao s brigom o obitelji posebno su ranjive. Financijska ovisnost otežava izlazak iz nasilnih odnosa, pristup sigurnim prostorima i samostalne odluke o životu.
Feminizam kao alat za promjenu
Feminizam nije ni galama, ni performans nego je praktičan alat koji ukazuje gdje sustav ne funkcionira i kako ga mijenjati. Unaprjeđenje ekonomske neovisnosti žena u Hrvatskoj i u Europi zahtijeva konkretne korake: smanjenje rodnog jaza u plaćama, suzbijanje diskriminacije na tržištu rada, dostupne usluge skrbi te jačanje socijalnih politika za žene u riziku od siromaštva. Posebno su važni programi osnaživanja za žene koje izlaze iz nasilja jer bez stabilnog prihoda nema ni stvarne slobode, pa se zato neke žene i vraćaju svojim nasilnim partnerima. Organizacije i udruge poput SOS Rijeka prate učinkovitost kroz broj pruženih savjetovanja i ostvarenih prava žena koje su izašle iz nasilja ili osigurale samostalnost.
Zašto je pitanje socijalne pravde odgovornost svih nas?
Strukturne promjene su nužne, ali bez promjene društvenih odnosa one nisu dovoljne. Socijalna pravda nije tema rezervirana za žene, nego pitanje odgovornosti cijelog društva. Kad žene nemaju ekonomsku sigurnost ili zaštitu, posljedice nisu privatne, dapače, one pogađaju obitelji, djecu i zajednicu u cjelini. Zato borba za sigurnost i ekonomsku neovisnost žena nije ideološko pitanje, nego temelj pravednijeg i stabilnijeg društva.