Kao organizacija civilnog društva koja svakodnevno izravno radi sa ženama žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, izražavamo duboku zabrinutost velikim porastom broja ubijenih žena u Hrvatskoj u 2022. godini.

Do današnjeg dana, u 2022. godini u Hrvatskoj je ubijeno najmanje 10 žena, dok je ta brojka za cijelu 2021. godinu iznosila 14 žena. Većinu ubojstava žena u 2022. godini počinili su sinovi, ubivši svoje majke, većinom osobe starije životne dobi, dok je određeni broj žena ubio ili sadašnji ili bivši partner. Podsjećamo da je Republika Hrvatska ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u kojoj, između ostalog stoji da:

  • Briga za sigurnost žrtve mora biti u središtu svake intervencije u slučajevima svih oblika nasilja koje pokriva opseg Konvencije. Utvrđuje se obveza osiguravanja da sve mjerodavne vlasti, ne ograničujući se samo na policiju, učinkovito procjene i razrade plan za upravljanje sigurnosnim rizicima s kojima se određena žrtva suočava u svakom pojedinom slučaju, prema standardiziranoj proceduri te u međusobnoj suradnji i koordinaciji (članak 51.),
  • Države potpisnice imaju obavezu da sustavno i adekvatno prikupljaju sortirane relevantne statističke podatke u redovnim intervalima o slučajevima svih oblika nasilja koje pokriva opseg Konvencije (članak 11.).

Kako bi gore navedene obveze Republike Hrvatske kao potpisnice Konvencije mogle biti ispoštovane, iznimno je važan koordinirani međusektorski odgovor i suradnja te donošenje novih politika i strateških smjernica koji bi vodili prema boljoj procjeni rizika i zaštiti žrtava te smanjenju slučajeva ubojstava žena.

Slijedom navedenog, zahtijevamo:

  • Hitnu međusektorsku komparativnu analizu svih slučajeva femicida (ubojstava žena) u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina, s naglaskom na analizu slučajeva žena koje su ubijene od strane partnera te ubojstva žena starije životne dobi;
  • Hitnu analizu sustava pružanja podrške i zaštite žena starije životne dobi, s posebnim naglaskom na opcije smještaja istih;
  • Uvođenje ciljane edukacije o femicidu za sve službe koje dolaze u dodir sa žrtvama obiteljskog i partnerskog nasilja;
  • Usuglašavanje definicije femicida u RH te razrada indikatora za predviđanje istog, za svaku specifičnu i potencijalno ugroženu skupinu
  • Poduzimanje mjera za:
  1. adekvatnije prepoznavanje i reagiranje u svim slučajevima obiteljskog i partnerskog nasilja koji mogu prethoditi femicidu, posebice u slučajevima slabije prepoznatih oblika nasilja, kao što su coercive control (prisilna kontrola) i/ili ekonomsko nasilje,
  2. osiguravanje poštivanja obveze provedbe pojedinačne procjene žrtve od strane svih dionika sustava, adekvatnije/češće predlaganje i određivanje mjera za zaštitu žrtve te za dosljednije poštivanje svih ostalih prava žrtve,
  3. razradu i primjenu mehanizama procjene rizika, od strane svih dionika sustava za zaštitu žrtava.
  • Primjenu preporuka koje je institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova objavila u Javnom priopćenju o slučajevima femicida u 2022. godini.

Pridodajemo, svi gore navedeni zahtjevi i prijedlozi doprinose i omogućavanju kvalitetnijeg ciljanog budžetiranja usluga koje u RH nedostaju, a prevenirale bi femicid (npr. sklonište za žrtve rodno uvjetovanog nasilja starije životne dobi).