Pitanje reprezentacije stvarnosti društva je fundamentalno i trenutno ugroženo trijumfom pojednostavljenih vizija društva, vizija Drugoga koje naprosto ne odgovaraju stvarnosti. Demokracija se ne može prakticirati ukoliko ustrajemo u strašnome ignoriranju jedni drugih. Sudjelovanje u istoj ovoj stvarnosti također zahtijeva priznavanje i prepoznavanje demokracije kao isprekidane i neobazrive, potrebite pristupa znanju. Akademija i civilno društvo susreću se na raskrižju djelovanja i promišljanja. Obe su sfere ove zajedničke stvarnosti dužne razmišljati i promišljati svoje akcije te djelovati u skladu sa svojim istraživanjima i studijama.
S ciljem rasprave o suradnji akademije i civilnog društva te zajedničkoj ulozi koju imaju u kreiranju demokracije i/ili boljeg života za građane, u srijedu 14. rujna 2016. organiziran je okrugli stol “Raskrižja: Civilno društvo i akademija” koji se održao u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, a u sklopu Ljetne škole “PROMIŠLJANJA POLITIKA RAZLIČITOSTI”.
Ljetnu školu s međunarodnim sudjelovanjem organizirao je Centar za napredne studije Jugoistočne Europe (Sveučilište u Rijeci) u suradnji s Institutom za filozofiju i društvenu teoriju (Sveučilište u Beogradu), Friedrich Ebert Stiftung – Zagreb, University Paris 8, Vincennes-St Denis i Centrom za ženske studije Sveučilište u Rijeci.
Na okruglom stolu sudjelovali su govornici iz različitih sektora i područja: Doris Kramarić, mag. nov. (Udruga PaRiter), dr. sc. Bojana Ćulum, doc. (Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci), dr. sc. Nebojša Zelić, viši asistent (Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci) i Vedran Obućina, uni. spec. (Institut za europska i globalizacijska istraživanja, doktorand Fakulteta Modif u Komu Iran).
Kao govornica na okruglom stolu sudjelovala je i članica udruge SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava, Lorena Zec, koja je ujedno i doktorandica na Filozofskom fakultetu u Rijeci (Odsjek za psihologiju) te je imala mogućnost dati svoje viđenje suradnje visokog školstva i organizacija civilnog društva.
Nakon uvodnih izlaganja povela se vrlo zanimljiva rasprava uz participaciju publike, a na temu uspostavljanja suradnje između Sveučilišta i organizacija civilnog društva u Rijeci. Uz suradnju, kroz raspravu su se provlačile i teme poput: volontiranja, političkog odlučivanja i zastupanja, demokracije kao sustava te razlika i sličnosti između “akademije” i civilnog društva. Zaključak koji se mogao donijeti je da je potrebno usustaviti suradnju između visokog školstva i civilnog društva radi obostrane koristi, ali prvenstveno i radi koristi za lokalnu zajednicu i društvo općenito.