Autorica: Tanja Prokop, volonterka i članica Udruge
Nasilje nad ženama nije samo pravno i društveno pitanje, već seže duboko u srž patrijarhalnih struktura koje oblikuju naš svakodnevni život. Govoreći o nasilju nad ženama, ne mislimo na izolirane incidente, već na sustavni problem koji odražava i podržava postojeće odnose moći i kontrole. Nasilje nad ženama jedan je od najjasnijih izraza sustavnog podređivanja žena, pri čemu institucije, zakoni i sama država često djeluju u korist počinitelja, a ne žrtava.
Dana 21. rujna 2024., ulice 15 hrvatskih gradova postale su poprištem mirne javne akcije naziva “Prestanite štititi silovatelje i nasilnike!”. Ovom akcijom pružena je podrška ženama koje svakodnevno trpe različite oblike nasilja, a koje sustav ne samo da ne prevenira, već često niti adekvatno ne sankcionira. Akcija u Rijeci, kao i akcije u ostalih 14 gradova diljem Hrvatske, ukazali su na kritičan problem ne samo izravnog nasilja nad ženama, već i institucionalnog nasilja, koje dodatno obespravljuje i ponižava žrtve. Svaka od tih akcija nosi svoj simboličan značaj. Jedan od recentnijih, ali ne i izoliranih primjera, koji je inspirirao naziv ove akcije, jest slučaj liječnika koji je, unatoč nepravomoćnoj presudi za silovanje pacijentice, više od pola godine nastavio obavljati svoju dužnost. Ovaj slučaj ne odražava samo pojedinačnu tragediju, već ukazuje na sustavno zataškavanje i toleranciju prema zlostavljačima unutar institucija. Tek nakon pritiska javnosti, potaknutog reakcijama Udruge Adela i influencera Grofa Darkule, liječnik je poslan na bolovanje. Međutim, i dalje je ostalo nejasno znači li to njegovo trajno povlačenje ili je to tek privremeno rješenje dok se situacija ne smiri. Institucionalno nasilje dolazi u mnogim oblicima – od odugovlačenja pravnih procesa do minimalnih kazni za počinitelje. Postavlja se pitanje: kako očekivati pravdu kad su institucije koje bi trebale štititi žrtve zapravo suučesnici u njihovoj daljnjoj viktimizaciji?
Glas protiv šutnje
Prosvjed u Rijeci, kojeg je organizirala naša Udruga, nije bio tek čin otpora, već snažan poziv na promjenu kolektivne svijesti. Građanke i građani koji su se okupili na Korzu, glasno su iznijeli svoje zahtjeve protiv nasilja nad ženama, tražeći odlučne korake prema prekidu institucionalne zaštite počinitelja. Uzvici “Nema više tolerancije za propuste!” odjekivali su Korzom, ali i cijelom Hrvatskom, šaljući jasnu poruku da se više ne može tolerirati nepravda. Ova je poruka imala poseban značaj u kontekstu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, naglašavajući hitnost i ozbiljnost ovog sveprisutnog problema.
Ženske organizacije i inicijative, predvođene Ženskom mrežom Hrvatske, istaknule su ključne zahtjeve za hitnu izmjenu zakonodavstva, koja bi uključivala obavezu bolnica i drugih institucija da suspendiraju osobe optužene za kaznena djela protiv spolne slobode dok sudski postupci traju. Nažalost, iako zakonski okviri postoje, njihova provedba je često manjkava, a regulative nedovoljno stroge da bi pružile adekvatnu zaštitu žrtvama.
Neefikasnost pravnog sustava
Ključni zahtjevi prosvjeda i akcija održanih u 15 gradova odnose se na hitne promjene zakonskih okvira i nacionalnih strategija. Zahtijeva se sustavna promjena – od izmjena zakona koje bi obvezale zdravstvene institucije na sankcije, do usvajanja nacionalne strategije protiv nasilja nad ženama i transparentnosti u sudskim procesima. Ova solidarnost daje glas onima koje je sustav ušutkao i osnažuje žene da se bore za svoja prava.
Neefikasnost pravnog sustava nije samo tehnički problem, već odražava dublju društvenu nejednakost. Kada je riječ o nasilju nad ženama, to znači da su počinitelji često zaštićeni, dok su žrtve prepuštene same sebi ili minimalnoj podršci. Ključ nije samo u pravnoj reformi, već i u promjeni svijesti unutar društva. Zakoni moraju biti doneseni i strogo provedeni kako bi se osigurala zaštita žrtava, no promjena mora doći i na razini kolektivne svijesti o tome što znači biti žena u patrijarhalnom društvu. Tek kad prepoznamo vezu između svakodnevnog seksizma i ekstremnih oblika nasilja, možemo početi raditi na istinskoj pravdi. Prosvjedi i akcije diljem Hrvatske jasno pokazuju da je vrijeme za promjenu. Feministička revolucija, koja traži rodnu ravnopravnost i kraj patrijarhalnog nasilja, mora postati prioritet na svim razinama društva. Tek tada možemo govoriti o društvu koje istinski brine o pravima svih svojih članica i članova.
Vrijeme je da se prestane štititi silovatelje, a da žene budu zaštićene zakonom, pravdom i solidarnošću!
U našem Savjetovalištu za žrtve obiteljskog, partnerskog i seksualnog nasilja možete dobiti besplatno psihološko savjetovanje i podršku kao i primarno pravno savjetovanje. Osim navedenog, možemo vam pomoći u komunikaciji s institucijama u kojima ostvarujete svoja prava te vam biti pratnja kao osoba od povjerenja prilikom prijave nasilja ili svjedočenja.
Kontaktirajte nas na broj telefona 051 211 888, putem e-maila pomoc@sos-rijeka.org ili preko društvenih mreža, svakim radnim danom.
Usluge koje pružamo u Savjetovalištu provode se kroz projekte sufinancirane od strane Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva demografije i useljeništva, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kao i nekoliko inozemnih fondova.