Autorica: Katarina Buchberger, volonterka udruge

Vrlo kratka povijest Osmog Marta

Međunarodni dan žena obilježava se svake godine 8. ožujka diljem svijeta kao prilika za prisjećanje na postignuća žena, promicanje naših prava i isticanje činjenice da političke, ekonomske i društvene slobode žena još nisu u potpunosti ostvarene. No kako je sve počelo? Loši radni uvjeti u doba industrijalizacije 19. stoljeća, posebice u tekstilnoj industriji, potaknuli su žene New Yorka na prosvjede i osnivanje sindikata. Prvi prosvjed održan je upravo 8. ožujka 1857. godine, a isti se takav ponovio 1908., kada je preko 15 000 žena promarširalo ulicama New Yorka zahtijevajući bolje radne uvjete i pravo glasa. Na prijedlog njemačke socijalistkinje Clare Zetkin, 1910. godine u Kopenhagenu, na konferenciji Socijalističke internacionale, ustanovljen je Međunarodni dan žena, kao podsjetnik na radničku borbu žena. Uoči Prvog svjetskog rata žene su nastavile prosvjedovati diljem Europe i Amerike.

Aktualni izazovi i neprestana borba

Danas, desetljećima kasnije, brojne situacije u javnom prostoru podsjećaju nas da borba za ravnopravnost još uvijek traje. Svakih 15 minuta jedna žena postane žrtvom nasilja, dok se mnogi zlostavljači i silovatelji slobodno šetaju ulicama. Kada se nađemo u izrazito stresnoj situaciji traženja pobačaja, mnogi ga liječnici odbijaju izvesti iz osobnih uvjerenja, iako im je to profesionalna dužnost. U isto vrijeme, takozvani “Hod za život”, koji se zalaže za kriminalizaciju pobačaja, postaje dio turističke ponude u nekim hrvatskim gradovima, jasno pokazujući kako se ukidanje ženske autonomije nastoji prikazati kao obiteljska razonoda. Priča snažne Gisèle Pelicot, koja je pretrpjela nezamislive seksualne napade od strane vlastitog muža, podsjeća nas da se žene ponajviše ne mogu osjećati sigurno upravo u vlastitom domu. Zato svakog Osmog marta još uvijek marširamo, nastavljajući borbu žena s početka stoljeća.

Noćni marš

U Hrvatskoj je prvi Noćni marš organiziran je 2016. godine u Zagrebu pod sloganom “Svaki dan je osmi mart!”. Od 2018. godine Noćnom se maršu pridružuju i Rijeka te neki drugi gradovi. Te, prve godine, riječki Noćni marš održan je pod parolom “Ljutnja, otpor, promjena!”. Kao dio popratnog programa u antikvarijatu Ex Libris održana je i tribina “O nužnosti ratifikacije Istanbulske konvencije”. Povorku su pratili natpisi i uzvici koji se suprotstavljaju društvenoj nejednakosti, seksizmu, homofobiji i transfobiji.

Solidarnost i aktivizam

Ovog Osmog Marta, udruga SOS Rijeka, zajedno s udrugama PaRiter i LORI i inicijativom Građanke i građani Rijeke, organizirala je Noćni marš pod geslom “Feminizam nema granica” i razne popratne sadržaje poput panela i radionica. Aktivističko angažiranje pruža priliku svim ženama i našim podržavateljima da se udružimo, izmijenimo iskustva i nastavimo borbu za ženska prava. Uz ovogodišnji slogan, prisjetile smo se svih žena koje iz godine u godinu nastavljaju borbu, ali i onih koje zbog svojih okolnosti nemaju mogućnost za pobunu i aktivizam. Marširamo za sve žene pogođene ratnim zločinima i one koje ne mogu niti sanjati o privilegijama obrazovanja i karijere, već se svakodnevno bore za goli opstanak sebe i svojih obitelji.

Pravi smisao Dana žena

U suvremenim medijima značenje Dana žena često se svodi na priliku da muškarci ženama daruju cvijet ili čokoladu. Iako je svakodnevno iskazivanje poštovanja i brige važno, ne smijemo zaboraviti prvotnu svrhu obilježavanja ovog dana. Premda se možemo zavarati da smo miljama daleko od nepovoljnih uvjeta protiv kojih su žene prosvjedovale prije više od stotinu godina, istina je da je napredak rezultat naše uporne i neprekinute borbe. Naša prava i dalje nisu zajamčena. Najljepši dar svakoj ženi za Osmi Mart jest svijet bez femicida, ustavom zaštićeno pravo na izbor i tjelesnu autonomiju, ujednačena primanja i kvalitetni zdravstveni sustav.

 

Ovogodišnji proglas Noćnog marša naći ćeš ovdje: Noćni marš_Feminizam nema granica proglas 2025