Piše: Lana Rogina, praktikantica Udruge

S pojavom moderne tehnologije i rastom društvenih mreža, (svakodnevna) komunikacija dobiva novu dimenziju! No, ona uključuje i određene rizike te nove oblike elektroničkog nasilja.

Danas je iznimno popularan sexting – slanje seksualno eksplicitnih poruka, fotografija i videozapisa. Sexting može predstavljati uzbudljiv i nov način komunikacije jer nikada nije bilo lakše (i u boljoj kvaliteti) slati poruke i fotografije koje aludiraju na seks, a da pritom ne zahtijeva izravnu komunikaciju. S jedne strane, sexting može biti izvrstan način za flert, izražavanje interesa prema drugoj osobi, povezivanje s partnerom/icom i zaslađivanje veze, no važno je govoriti i o njegovim (ozbiljnim) posljedicama.

“Tamna” strana sextinga

Za mladu osobu sexting može biti oblik istraživanja i izvor zabave. S druge strane, mladi se mogu uključiti u slanje seksualnih fotografija osobama koje nikada nisu osobno upoznali. Zbog poslanih fotografija ili videa, osoba može biti ucijenjena ili prisiljena na daljnje slanje, što prerasta u čin nasilja na internetu. Ozbiljan problem među mladima predstavlja i tzv. revenge porn, odnosno namjerno javno objavljivanje privatnih fotografija, videozapisa ili drugih sadržaja bez pristanka osobe na njima. Važno je uzeti u obzir da ovakvo ponašanje može imati ozbiljne posljedice za žrtvu: anksioznost, depresiju, narušeno samopoštovanje i samopouzdanje, uz izloženost maltretiranju, uznemiravanju i zlostavljanju.

Sextortion

Još jedna od ozbiljnih posljedica sextinga jest sextortion – oblik internetske ucjene u kojem počinitelj prevari ili prisili osobu da pošalje gole ili seksualne fotografije, a zatim joj prijeti objavom tih sadržaja ako ne ispuni njegove zahtjeve. Počinitelji ponekad snimaju seksualne sadržaje tijekom videopoziva ili prijenosa uživo, često bez znanja žrtve (ova praksa naziva se capping). U nekim slučajevima, počinitelji koriste tuđe fotografije za kreiranje lažnih profila kako bi stupili u kontakt sa žrtvama, često šaljući vlastite slike kako bi zadobili povjerenje. Bez obzira na način na koji je počinitelj došao do fotografija, strah od dijeljenja intimnog sadržaja može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje žrtve – javljaju se osjećaji bespomoćnosti, anksioznosti i srama.

Važno je znati da žrtva nikada nije kriva za ono što joj se dogodilo. Ne mora, i ne treba, prolaziti kroz takve situacije sama. Žrtvom seksualne iznude može postati bilo tko, stoga je važno biti oprezan prilikom sextinga i dobro razmisliti prije slanja bilo kakvog intimnog sadržaja.

Pitanja koja je korisno postaviti prije slanja fotografija/videozapisa:

  • Što bi se moglo dogoditi nakon slanja?
  • Tko bi to sve mogao vidjeti?
  • Koji je rizik slanja takvog sadržaja?
  • Kome šalješ?
  • Zašto šalješ?
  • Što ti govori intuicija? Osjećaš li se ugodno u vezi s time?

Sextala si, požalila ili primila neželjene eksplicitne poruke, fotografije, videozapise?

  • Pokušaj razgovarati s osobom s kojom si sextala i zamoli je da obriše poruke, fotografije, videozapise,
  • Razgovaraj s (odraslom) osobom kojoj vjeruješ,
  • Prijavi neželjeni sadržaj na društvenoj mreži,
  • Ako osoba objavi tvoje fotografije ili videozapise, ukloni oznaku, prijavi sadržaj i osobu koja ga je objavila,

Sexting može biti način istraživanja vlastite seksualnosti, uspostavljanja odnosa i njihova produbljivanja – ako se koristi na primjeren i promišljen način. Međutim, ne smijemo zaboraviti da on može imati ozbiljne i štetne posljedice. U svakom trenutku imamo pravo reći “ne” i postaviti granice. Osjećaj prisile ili nedostatak razumijevanja od strane partnera/ice znak je za uzbunu koji ne smijemo ignorirati – možda je upravo to trenutak da preispitamo svoj odnos.