Smatramo da su u trenutno aktualnom procesu donošenja izmjena i dopuna Obiteljskog zakona žene žrtve nasilja i njihova djeca još jednom iznevjereni. Iz osjećaja dužnosti prema njima, zajedno s kolegicama iz nižepotpisanih organizacija civilnog društva, vladajućima smo uputile reakciju koju prenosimo u cijelosti:
- prosinca 2023.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske
Predsjednik Sabora
Ministarstvo rada, mirovinskoga
sustava, obitelji i socijalne politike
Predmet: Izmjene i dopune Obiteljskog zakona: prepoznavanje problematike nasilja u obitelji – traži se
Poštovani/e,
obraćamo Vam se povodom procesa donošenja izmjena i dopuna Obiteljskog zakona, odnosno povodom Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, P.Z. br. 578, kojega je predlagateljica Vlada Republike Hrvatske. Smatramo nužnim još jednom ukazati na potrebu prepoznavanja problema nasilja u obitelji, a kojeg su najčešće žrtve žene i djeca, što je u navedenom zakonskom prijedlogu i nakon javnog savjetovanja izostavljeno.
Kao što je općepoznato, Obiteljski zakon je temeljni pravni akt koji regulira obiteljske odnose u Republici Hrvatskoj, što znači i da regulira (ili bi trebao regulirati) i odnose u obiteljima u kojima je prisutno nasilje/postoji povijest nasilja nad ženama i njihovom djecom. Prema dostupnim podacima, u Republici Hrvatskoj je 27% žena bilo žrtva psihološkog nasilja sadašnjeg ili bivšeg partnera, a 8% njih žrtve tjelesnog nasilja od sadašnjeg ili bivšeg partnera, uključujući i prijetnje.[1] S obzirom da iz navedenog proizlazi da je više od trećine žena i njihove djece[2] u Republici Hrvatskoj doživjelo ili doživljava nasilje u obitelji, smatramo da takva situacija nedvojbeno zaslužuje pažnju vladajućih i adekvatne zakonske intervencije.
Podsjećamo i da se, prema nedavno iznesenim podacima MUP-a, nasilje u obitelji nalazi na 6. mjestu po broju prijava kaznenih djela i da je u odnosu na isto razdoblje prošle godine u porastu za 45%.
Unatoč hrvatskoj realnosti sveprisutnosti nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, adekvatna reakcija i dalje izostaje. Prijedlog izmjena i dopuna Obiteljskog nasilja problematikom nasilja u obitelji i zaštitom žrtava tog nasilja (uključujući djecu) bavi se tek ovlaš i na način koji ne prepoznaje rodnu utemeljenost nasilja. Predložene izmjene, isto tako, ne usklađuju zakon i praksu s međunarodnim propisima (uključujući Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji) ni sa standardima pružanja potpore i zaštite žrtava u kontekstu pristupa orijentiranog na žrtve. Nadalje, gotovo svi prijedlozi organizacija civilnog društva koje izravno rade sa žrtvama nasilja u obitelji dani tijekom javnog savjetovanja nisu prihvaćeni.
Neodaziv saborskih zastupnika raspravi o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona smatramo apsolutno neprihvatljivim ponašanjem, ali ujedno i jasnim pokazateljem jesu li obitelj i nenasilje zaista najvažnije vrednote koje uživaju posebnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.
U (pre)skromnoj saborskoj raspravi o konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Obiteljskog zakona, samo je jedna zastupnica posvetila dužnu pažnju problematici nasilja nad ženama i u obitelji, a u skladu s onim što su organizacije civilnog društva predlagale tijekom javnog savjetovanja.
Slijedom navedenog, tražimo i podsjećamo:
- da je nužno prilikom donošenja izmjena i dopuna Obiteljskog zakona osigurati zaštitu žena i djece žrtava nasilja, što znači da zakonske odredbe trebaju prepoznati i osigurati:
- nespojivost činjenja nasilja sa zajedničkom roditeljskom skrbi
- da nenasilni roditelj nema dužnost ni odgovornosti poticati i omogućavati ostvarivanje osobnih odnosa u svim slučajevima kada su ona i/ili dijete žrtva nasilja te da se isto ne uvjetuje donošenjem sudske odluke kojom je nasilnom roditelju koji ne stanuje s djetetom ograničeno pravo na ostvarivanje osobnih odnosa
- da je postupak obveznog savjetovanja alternativni način rješavanja sporova u smislu čl. 48. Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te da sudjelovanje u tom postupku ne smije biti obvezno
- da se ne smije koristiti princip spremnosti na sporazumno rješavanje sporova u slučajevima nasilja
- da opseg izmjena i dopuna Obiteljskog zakona koje se trenutno nalazi u saborskoj proceduri nije dostatan da ozbiljno i konkretno doprinese zaštiti djece i nenasilnih roditelja, odnosno da je nužno potrebna sveobuhvatna i temeljita revizija obiteljskog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj
- da je Odbor stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji među preporukama za koje očekuje od Republike Hrvatske da ih usvoji u naredne tri godine istaknuo i:
- nužnost osiguravanja da obiteljski sudovi, prilikom odlučivanja o uređenju i roditeljskoj skrbi te održavanju osobnih odnosa:
– uzimaju u obzir nasilje počinjeno od strane jednog roditelja prema drugome, što uključuje i
– (postojanje) i po potrebi korištenje zakonskih odredaba o ograničavanju ili ukidanju roditeljskih prava u slučajevima nasilja u obitelji;
– ista preporuka govori i o nužnosti (postojanja) i provedbe dubinskih analiza rizika, koje se trebaju provoditi u suradnji s relevantnim dionicima, kao što su kazneni sudovi, policija, sektor zdravstva, specijalizirane ženske službe za potporu
– za što je pak nužno da su svi dionici prikladno educirani – kako o rodno uvjetovanom nasilju, tako o zahtjevima Konvencije i opasnostima neznanstvenih koncepata poput ‘otuđenja od roditelja’. Dodatno, napominjemo da preporuke GREVIO odbora ističu i potrebu da edukacije, odnosno osposobljavanja stručnjaka koji postupaju povodom nasilja budu sustavna i obvezna, početna i stručna te da takva obuka treba biti osmišljena u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima, uključujući neovisne ženske nevladine organizacije koje pružaju specijaliziranu potporu ženama žrtvama nasilja.
- na nužnost donošenja sveobuhvatnih politika i zakona koji će obuhvaćati sve oblike nasilja prema ženama na koje se Konvencija odnosi, posvećujući pritom dužnu pažnju ženama u povećanom riziku i uz adresiranje rodne uvjetovanosti nasilja prema ženama i nasilja u obitelji.
Supotpisuju organizacije civilnog društva:
SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava
Domine – organizacija za promicanje ženskih prava Split
Ženska mreža Hrvatske
CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
[1] Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova, priopćenje od dana 21. rujna 2023., dostupno na: https://ravnopravnost.gov.hr/vijesti/22-rujna-nacionalni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama-3621/3621
[2] Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji već u Preambuli prepoznaje da su djeca žrtve nasilja u obitelji i (samim) svjedočenjem nasilju u obitelji.