Autorica: Lana Rogina, praktikantica Udruge
Važna napomena!
Sukob nije isto što i nasilje. Neslaganja, svađe ili napetosti mogu se dogoditi u svakoj vezi – to je normalno. No ako te netko vrijeđa, ponižava, kontrolira, ucjenjuje, prisiljava na nešto što ne želiš ili ti prijeti fizički, emocionalno ili seksualno – to nije u redu. To nije sukob, nego nasilje. Nasilje nije tvoja krivnja. I nije nešto što moraš trpjeti. Imaš pravo na poštovanje, sigurnost i ljubav bez straha. Ako ti se događa nešto teško, obrati se osobi kojoj vjeruješ: može to biti starija prijateljica, profesorica, psihologinja u školi, roditelj ili aktivistkinja iz udruge za mlade. Postoje sigurna mjesta i ljudi koji ti mogu pomoći – i koji ti vjeruju. Imaš pravo na sigurnost!
________________________________________
Svatko od nas ima pravo da bez straha izrazi svoje želje, potrebe i postavi granice u intimnom odnosu s drugom osobom. Ne postoji idealna veza. Svađe i neslaganja normalna su pojava. Ono što je važno u intimnom odnosu, kada sukob nastane, načini su na koji se nosimo i rješavamo isti. Sukobi u bliskim odnosima nastaju zbog raznih stvari, a neke od njih su nesporazum, postavljanje granica, zbog toga što se osoba osjeća kao da je druga osoba ne čuje, nakupljanje nezadovoljstva i drugo. Načini rješavanja sukoba i reakcije ovise o mnogo čimbenika kao što su rana iskustva iz djetinjstva, opažanje vlastitih roditelja, vlastite osobine ličnosti, stavovi i uvjerenja koje imamo o romantičnim odnosima i njihovom funkcioniranju i slično. Ako obje osobe koje su u bliskom odnosu gledaju na sukob kao zajednički problem, moći će pristupiti njegovom konstruktivnom rješavanju. Njegovanje otvorene i iskrene komunikacije put je prema zdravoj i očuvanoj vezi, dok u suprotnom nejasna i neizravna komunikacija može biti izvor mnogih problema.
Nenasilno rješavanje sukoba s bliskom osobom
Koraci kojima si možemo pomoći u svakodnevnom rješavanju sukoba i razmirica u intimnoj vezi s partnerom/icom jesu:
- prihvaćanje da ‘’problem’’ postoji i suočavanje s njim;
- međusobno aktivno slušanje i ”smirivanje” emocija;
- asertivnost, odnosno izražavanje vlastitih potreba, želja i očekivanja te stvaranje atmosfere gdje obje strane mogu otvoreno i jasno izraziti što ga/ju smeta i što želi;
- korištenje ‘’ja – poruka’’ koje izražavaju ono što osjećamo, a da pritom ne osuđujemo ili predbacujemo odgovornost na drugu osobu;
- pronalaženje zajedničkog rješenja koje će trajati i s kojim ste oboje zadovoljni;
- ako je potrebno, ponovni razgovor o cijeloj situaciji nakon nekog vremena.
Što NE činiti tijekom sukoba?
- osuđivati partnera/icu i razgovarati s njom / njim kao da je u sudnici;
- okrivljavati drugu osobu;
- prešutiti ili prikriti ono što nas je uistinu naljutilo;
- inzistirati na svojem zahtjevu ako uistinu nije važan i hitan;
- ne dopustiti da nas druga strana omalovažava ili umanjuje;
- nikada, ali nikada ne udariti drugu osobu.
Odnosi su nešto što zahtjeva ulaganje i (svakodnevnu) njegu. Na odnosu se radi zajedničkim snagama i resursima. Odgađanje sukoba ili potiskivanje može biti opasno jer dovodimo sebe u situaciju gdje ne iskazujemo ono što osjećamo, svoje negativne osjećaje, te se oni nakupljaju tijekom vremena. Vještine rješavanja sukoba i otvorene, jasne, asertivne komunikacije se uče i uvježbavaju u svakodnevnim interakcijama.
I za kraj – sjeti se da je za sve potrebno vrijeme, upornost i obostrana suradnja! Za svako uspješno rješavanje sukoba, čestitaj sebi i partneru/ici što ste odlučili uložiti vrijeme i trud u dolazak do zajedničkih načina, jezika i rješenja. Vrijeme uloženo u ‘’rad’’ na pronalazak zajedničkog jezika i razvijanje zdravog partnerskog odnosa nikada nije uzalud potrošeno. Cilj nije odnos bez sukoba već odnos u kojem se oni rješavaju na zdrav, asertivan i nenasilan način.