Autorica: Tanja Prokop, volonterka i članica Udruge
Međunarodni dan djevojčica – osnaživanje i jednakost!
Međunarodni dan djevojčica obilježava se svake godine 11. listopada kako bi se skrenula pozornost na prava djevojčica i izazove s kojima se suočavaju diljem svijeta. Važnost ovog dana leži u prepoznavanju specifičnih problema s kojima se djevojčice susreću, kao i u promoviranju potreba za njihovim obrazovanjem, zdravljem i sveobuhvatnim razvojem.
Povijesna važnost i ciljevi Međunarodnog dana djevojčica
Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela je 19. prosinca 2011. godine Rezoluciju 66/170, kojom je 11. listopada službeno proglašen Međunarodnim danom djevojčica. Ideja o obilježavanju ovog dana proizašla je iz potrebe za povećanjem svijesti o rodnoj neravnopravnosti koja djevojčicama često uskraćuje osnovna ljudska prava, poput pristupa obrazovanju i zdravstvu. Iako to uvelike ovisi o mjestu u kojem dijete živi, u svijetu postoje milijuni djevojčica koje se suočavaju s diskriminacijom samo zbog svog spola. Stoga je glavna svrha obilježavanja ovog dana promicanje jednakih mogućnosti za djevojčice, podrška njihovu obrazovanju te borba protiv nasilja i diskriminacije.
Jedan od ključnih ciljeva ovog dana jest osigurati da svaka djevojčica ima pravo na kvalitetno obrazovanje. Prema podacima UNESCO-a, više od 130 milijuna djevojčica diljem svijeta ne pohađa školu zbog ekonomskih, društvenih i kulturnih barijera. Osiguravanjem pristupa obrazovanju djevojčicama se pruža prilika da izbjegnu siromaštvo, prisilne brakove i druge oblike nejednakosti. Takav zdravorazumski pristup ravnopravnosti donosi brojne pogodnosti cijelom društvu, uključujući smanjenje stope siromaštva, poboljšanje zdravlja obitelji te gospodarski razvoj.
Izazovi s kojima se djevojčice suočavaju
Djevojčice diljem svijeta suočavaju se s brojnim izazovima koji ograničavaju njihov potencijal i narušavaju njihova osnovna ljudska prava. Pristup obrazovanju često im je onemogućen zbog rodne diskriminacije, siromaštva, udaljenosti škola te društvenih normi koje im nameću kućanske obveze. Primjerice, u mnogim ruralnim područjima djevojčice su zadužene za brigu o mlađim članovima obitelji ili za opskrbu vodom, što ih sprječava da redovito pohađaju školu. Bez obrazovanja, njihove su mogućnosti za izlazak iz siromaštva izrazito ograničene.
Prisilni brakovi, uključujući dječje brakove, ozbiljan su problem za više od 12 milijuna djevojčica godišnje, prema podacima UNICEF-a. Prvo obilježavanje ovoga dana, 2012. godine, bilo je posvećeno upravo problemu dječjih brakova, zbog kojih djevojčice gube pravo na djetinjstvo, obrazovanje i slobodu odlučivanja o vlastitom životu. Prisilni brakovi često dovode do rane trudnoće, što ne samo da ugrožava njihovo zdravlje nego ih dodatno udaljava od obrazovnih i ekonomskih prilika.
Rodno uvjetovano nasilje jedno je od najtežih kršenja prava djevojčica. Ono se manifestira kroz fizičko, psihološko i seksualno nasilje te ostavlja dugoročne posljedice na njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Ovo nasilje onemogućuje djevojčicama pun razvoj i aktivno sudjelovanje u društvu, čime se postavljaju nestabilni temelji za čitavu društvenu strukturu. U nekim dijelovima svijeta djevojčice su žrtve praksi poput genitalnog sakaćenja, prisilne prostitucije i trgovine ljudima.
Što se tiče zdravstvene zaštite i prehrane, djevojčice su često u nepovoljnijem položaju u odnosu na dječake, osobito u društvima s izraženom rodnom diskriminacijom. Rane trudnoće, loša prehrana i ograničen pristup osnovnim zdravstvenim uslugama negativno utječu na njihov dugoročni razvoj i zdravlje. Nedostatak informacija i resursa o reproduktivnom zdravlju dodatno otežava njihov život.
Društvene norme i rodni stereotipi također predstavljaju ozbiljnu prepreku ostvarenju punog potencijala djevojčica. Ove norme često ih ograničavaju na određene društvene uloge i zanimanja koja se smatraju prikladnima za njihov spol, čime se umanjuju njihove profesionalne i osobne mogućnosti. Kako bi se prevladali izazovi s kojima se djevojčice suočavaju, neophodne su sveobuhvatne i koordinirane inicijative na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Brojni programi i projekti fokusiraju se na promociju prava djevojčica i osiguravanje jednakih mogućnosti.
Inicijative za osnaživanje djevojčica
Globalni obrazovni programi koje provode organizacije poput UNICEF-a i UNESCO-a imaju za cilj poboljšati pristup obrazovanju djevojčica, osobito u zemljama u razvoju. Ovi programi uključuju izgradnju škola, osiguravanje potrebnog pribora, dodjelu stipendija te edukaciju nastavnika u rodno osjetljivom okruženju. Kampanje protiv dječjih brakova, poput onih koje vodi organizacija “Girls Not Brides”, usmjerene su na educiranje zajednica o štetnim posljedicama dječjih brakova i promoviranje zakona koji štite prava djevojčica. Sve veći broj zemalja usvaja zakone koji zabranjuju brakove maloljetnika, čime se doprinosi suzbijanju ove štetne prakse.
Programi za zdravlje i reproduktivna prava, koje provode organizacije poput UNFPA i Plan International, pružaju djevojčicama podršku kroz edukaciju o seksualnom zdravlju, pristup zdravstvenim uslugama i savjetovanje. Takvi programi omogućuju djevojčicama da donose informirane odluke o vlastitom zdravlju i tijelu. Unatoč brojnim izazovima, postignut je značajan napredak u promicanju prava djevojčica. Zahvaljujući međunarodnim naporima, sve veći broj djevojčica danas ima pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi. Na primjer, zemlje poput Ruande i Etiopije zabilježile su značajan porast broja upisanih djevojčica u škole, što je rezultat sustavnih ulaganja u obrazovni sektor.
Osim toga, pokreti za rodnu jednakost postaju sve snažniji u mnogim dijelovima svijeta. Inicijative poput pokreta #HeForShe, koje uključuju muškarce u borbu za rodnu jednakost, također pridonose promjeni stavova i predrasuda vezanih uz prava djevojčica, što je u konačnici jedini način da se društvene paradigme mijenjaju te da svojoj djeci ostavimo ljepši i pravedniji svijet u nasljeđe.
U našem Savjetovalištu za žrtve obiteljskog, partnerskog i seksualnog nasilja možete dobiti besplatno psihološko savjetovanje i podršku kao i primarno pravno savjetovanje. Osim navedenog, možemo vam pomoći u komunikaciji s institucijama u kojima ostvarujete svoja prava te vam biti pratnja kao osoba od povjerenja prilikom prijave nasilja ili svjedočenja.
Kontaktirajte nas na broj telefona 051 211 888, putem e-maila pomoc@sos-rijeka.org ili preko društvenih mreža, svakim radnim danom.
Usluge koje pružamo u Savjetovalištu provode se kroz projekte sufinancirane od strane Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva demografije i useljeništva, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kao i nekoliko inozemnih fondova.