Bračni drugovi svoje imovinske odnose mogu urediti sporazumno, bračnim ugovorom. Bračni ugovor je pravni posao kojim bračni drugovi mogu urediti imovinskopravne odnose na postojećoj ili budućoj imovini. Ugovor se sklapa u pisanoj formi, a potpisi moraju biti ovjereni.^[1]

Ukoliko ne postoji bračni ugovor (a kod nas je još uvijek najčešće tako) imovinski odnosi bračnih drugova uređeni su Obiteljskim zakonom (dalje: ObZ). ObZ razlikuje bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.

Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za trajanja bračne zajednice ili imovina koja potječe iz te imovine. Osim toga, bračna stečevina je i dobitak od igara na sreću kao i imovinska korist od autorskog i njemu sličnog prava koje su bračni drugovi stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ukoliko nisu drugačije ugovorili.

Nasuprot bračnoj stečevini, vlastita imovina je ona imovina koju je bračni drug imao u trenutku sklapanja braka, kao i ona imovina koju je tijekom bračne zajednice stekao na pravnom temelju različitom od bračne stečevine, primjerice nasljeđivanjem ili darovanjem. Autorsko djelo, za razliku od ranije spomenute imovinske koristi od autorskog djela, jest vlastita imovina onog bračnog druga koji je stvorio to djelo.

U slučaju prestanka braka, ako imovinski odnosi bračnih drugova nisu uređeni prije ili tijekom razvoda, oni se sukladno čl. 45 ObZ-a mogu urediti na dva načina: sporazumno ili u (posebnom) sudskom postupku. ^[2]

Sporazumno uređivanje smatramo bržom i povoljnijom, pa time i poželjnijom opcijom. Ovdje  smatramo vrlo važnim spomenuti mogućnost rješavanja sporova mirenjem, odnosno medijacijom. ^[3]

Ukoliko se imovinski odnosi rješavaju u sudskom postupku, bit će to izvanparnični postupak ako se radi o diobi suvlasništva. Ako treba utvrditi što ulazi u bračnu stečevinu ili valja odlučiti o međusobnim obveznim zahtjevima bračnih drugova (npr. za naknadu štete) vodit će se parnični postupak.

Kada govorimo o imovinskim odnosima bračnih drugova, valja spomenuti i odgovornost bračnih drugova za obveze trećim osobama.

Preuzete obveze bračnih drugova možemo podijeliti u dvije skupine.

Prve su one obveze koje su bračni drugovi preuzeli radi namirenja tekućih potreba bračne i obiteljske zajednice i one koje su preuzeli zajednički u svezi s bračnom stečevinom. Dakle, radi se o stalnim troškovima potrebnim za funkcioniranje zajednice kao što su troškovi stanovanja, prehrane, školovanja, odnosno troškovi stvoreni radi uvećavanja (održavanja) bračne stečevine (solidarne obveze bračnih drugova).

U drugu skupinu obveza ubrajamo one obveze koje su bračni drugovi (svaki) imali prije sklapanja braka, kao i obveze koje je svaki bračni drug preuzeo samostalno, a koji se ne odnose niti na tekuće potrebe bračne i obiteljske zajednice niti na obveze koje bračni drugovi zajednički preuzimaju radi bračne stečevine (pojedinačne obveze bračnih drugova).

Za prvu skupinu obveza oba bračna druga odgovaraju solidarno kako bračnom stečevinom tako i vlastitim imovinama. Predmnijeva se da su bračni drugovi za ove obveze odgovorni u jednakim dijelovima ako nisu drugačije ugovorili. Ako je radi namirenja zajedničkih obveza jednom bračnom drugu naplaćeno više nego što iznosi njegov dio duga, on ima prema drugom bračnom drugu pravo na regres.

Za drugu grupu obveza svaki bračni drug odgovara svojom vlastitom imovinom i svojim dijelom bračne stečevine.

Na imovinske odnose izvanbračnih drugova primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ObZ-a  koje se odnose na imovinske odnose bračnih drugova.

[1] Za bračnog druga koji je lišen poslovne sposobnosti za sklapanje izvanrednih imovinskih pravnih poslova, bračni ugovor sklapa njegov skrbnik s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb. U tom slučaju ObZ propisuje posebnu formu za taj ugovor, naime on mora biti sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.

[2] Pritom će se na imovinske odnose bračnih drugova primijeniti odredbe ObZ-a, a na ona pitanja koja nisu uređena tim zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obveznopravni, stvarnopravni i drugi imovinskopravni odnosi.

[3] Više o tome što je mirenje i koje su vrste mirenja možete pročitati na: https://sudovi.hr/sites/default/files/dokumenti/2020-09/Vodi%C4%8D%20kroz%20mirenje.pdf