U drugom Newsletteru za poslodavce predstavljamo odredbe Zakona o radu koje su na direktan ili indirektan način povezane s ravnotežom privatnog i radnog života.
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života, kao što i sam naziv upućuje, odnosi se na usklađivanje poslovnih i privatnih obveza. Posao se odnosi na plaćeni rad, a privatni život na sve ostalo. To ne uključuje samo brigu o kućanstvu, djeci i drugim članovima obitelji, već i slobodno vrijeme, društveni život i sve ostale privatne obveze. Ovo pitanje jako je važno u ostvarenju rodne ravnopravnosti, a politike i propisi koji ga uređuju za cilj imaju promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada, ravnopravne podjele obveza skrbi između muškaraca i žena te smanjivanja rodno uvjetovanih razlika u plaćama. Neusklađenost između poslovnih i privatnih obveza može imati negativne posljedice po mentalno i fizičko zdravlje zaposlenih žena te njihov društveni život. Istraživanje Utjecaj rodne podjele obiteljskih obveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena, Klasnić K., 2017., ukazuje na izraziti stupanj rodne neravnopravnosti u obavljanju kućanskih poslova i brizi za obitelj. Tako, u 83% veza sve ili većinu rutinskih kućanskih poslova obavljaju žene, a u 58,5% veza one obavljaju sve ili većinu poslova vezanih za brigu o djeci.
Poteškoće u pronalaženju ravnoteže između poslovnih i obiteljskih obveza važan su čimbenik koji doprinosi podzastupljenosti žena na tržištu rada. Velika je vjerojatnost da će žene nakon rođenja djeteta raditi manji broj sati na plaćenim poslovima i provoditi više vremena na neplaćene obveze skrbi. Osim toga, pokazalo se i da postojanje bolesnog ili funkcionalno ovisnog člana obitelji ima negativan učinak na zaposlenost žena i za posljedicu ima, u nekim slučajevima, potpuno isključivanje žena s tržišta rada. Kako bi se ove radnike_ce potaknulo da ostanu na tržištu rada, trebalo bi im omogućiti da svoje rasporede rada prilagode osobnim potrebama i željama. S obzirom na njihove potrebe, oni_e bi radi pružanja skrbi trebali imati pravo zatražiti fleksibilne radne uvjete za potrebe prilagodbe svojeg rasporeda radnog vremena, među ostalim, kada je to moguće, radom na daljinu, fleksibilnim radnim vremenom ili smanjenjem radnih sati, uz određena ograničenja. Međutim, s ovim treba biti oprezan jer iako se pokazalo da je rad na nepuno radno vrijeme donekle koristan, duga razdoblja smanjenih radnih sati mogu dovesti do smanjenja doprinosa za socijalnu sigurnost, zbog čega bi im poslije i prava na mirovinu mogla biti manja ili ih neće imati. Radnici_e koje ostvaruju svoje pravo na traženje fleksibilnih radnih uvjeta trebaju biti zaštićeni od otkaza i svih eventualnih pripremnih koraka za mogući otkaz.
Usklađivanjem našeg zakonodavstva s Direktivom (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi neki od načina rada uređeni su posljednjim izmjenama Zakona o radu. U nastavku Newslettera se bavimo člancima Zakona koji imaju utjecaja na ravnotežu između poslovnog i privatnog života radnica_ka.