Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, nakon iskorištenosti prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Zavod) sukladno posebnom zakonu, ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života.
Ovo pravo može se koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena te nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom zakonu.
Teškoćama u razvoju uslijed kojih je moguće koristiti dopust ili rad s polovicom radnog vremena podrazumijevaju se teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi određene ZRRP-om definirane aktivnosti primjerene djetetovoj dobi, zbog čega ovisi o pomoći druge osobe, a koja su definirana u čl. 29. Zakona. Postojanje teškoća utvrđuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te utvrđuje dužinu trajanja prava odnosno rok za provođenje kontrolnog vještačenja djeteta.
Pravo na dopust ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena može koristiti samo jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja prema međusobnom dogovoru ili po odluci nadležnog suda. Pritom načelno treba biti ispunjen i uvjet da su oba roditelja imaju status zaposlenog i samozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom. Iznimno, taj uvjet ne mora biti ispunjen ako se radi o (jednom) zaposlenom i samozaposlenom roditelj koji se sam brine o djetetu i njeguje ga ili u slučaju kada samo jedan od roditelja ima status zaposlene i samozaposlene osobe, ako drugi (koji taj status nema) nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati odgovarajuću njegu djetetu s teškoćama u razvoju, što utvrđuje nadležno tijelo vještačenja Zavoda.
S obzirom da se radi o pravu koje Zakon jamči zaposlenim i samozaposlenim roditeljima, u slučaju gubitka tog statusa, gubi se i mogućnost korištenja prava. Također, s obzirom da načelno oba roditelja moraju biti zaposleni ili samozaposleni, ZRRP propisuje da će zaposleni i samozaposleni roditelj (koji koristi pravo) moći nastaviti koristiti to pravo još najduže 60 dana od dana kada drugom roditelju prestane status drugog zaposlene ili samozaposlene osobe.
Predmetnim dopustom odnosno radom s polovicom radnog vremena zaposleni ili samozaposleni roditelji djeteta s teškoćama u razvoju mogu se koristiti naizmjenično ili mogu naizmjenično koristiti jedno i drugo pravo (naravno, za vrijeme dok su ispunjeni uvjeti za njihovo korištenje). Pritom, pojedino pravo svaki od roditelja može koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje tri mjeseca.
Pravo se ne može ostvariti odnosno ono prestaje za vrijeme:
- dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne skrbi ili
- ako je dijete smješteno u odgojno-obrazovnoj ustanovi svakodnevno duže od osam sati
- pravo na dopust ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ne može se ostvariti niti ako jedan od roditelja djeteta već koristi to pravo za drugo dijete ili ako jedan od roditelja djeteta za to dijete ima priznat status roditelja njegovatelja, osim ako na temelju nalaza i mišljenja nadležnog Zavoda bude utvrđeno da roditelj koji koristi pravo za drugo dijete nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja odnosno teže psihičke bolesti.
Iznimno, što se tiče prava na rad s polovicom radnog vremena, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji sam živi s djetetom, a koji je obvezan raditi drugu smjenu, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, odnosno ne prestaje mu to pravo, iako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstvenoj ustanovi ili odgojno-obrazovnoj ustanovi svakodnevno duže od osam sati.
Pri utvrđivanju rasporeda dnevnog odnosno tjednog radnog vremena zaposlenog roditelja djeteta s teškoćama u razvoju koji pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, poslodavac mora uzeti u obzir svrhu korištenja prava, osim ako to zbog organizacije rada nije moguće.
Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 125 % proračunske osnovice mjesečno (551,80 EUR/4.157,50 kuna).
Ako se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, onda:
- zaposleni roditelj ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći. Poslodavac je dužan pri isplati plaće izdati ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći zaposlenom roditelju.
- samozaposleni roditelj ima pravo na novčanu naknadu obračunanu u visini 50 % od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na osnovu koje je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50 % od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Ministarstva financija, Porezne uprave.