Što su ljudska prava?
Ljudska prava su urođena prava svakog čovjeka. Pripadaju nam po rođenju, zato što smo ljudska bića. Koncept ljudskih prava zasniva se na pretpostavci da svako pojedino ljudsko biće ima (ista) ljudska prava – bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, religiju, političko ili drugo opredjeljenje ili druga obilježja. Tijekom povijesti usvojeni su brojni propisi koji govore o ljudskim pravima. Ti propisi (zakoni, deklaracije, konvencije, paktovi i sl.) nam u pravnom smislu jamče naša ljudska prava i štite nas od postupanja koja bi u njih zadirala, istovremeno obvezujući države i druge entitete da ta prava štite. Ipak, ti propisi nisu „izvor“ ljudskih prava – oni ih jamče i dodjeljuju nam određenu zaštitu, ali svoja temeljna ljudska prava imamo i bez tih propisa. Kao što je već rečeno, ona nam pripadaju samim time što smo ljudska bića.
Ideja ljudskih prava je pravna, filozofska i politička ideja koja dakle govori o tome da svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, podrijetlo, državljanstvo ili druga obilježja stječe određena prava koja su (osim što su urođena) neotuđiva, nedjeljiva i univerzalna. Ona se zasnivaju na ključnim vrijednostima ljudskog dostojanstva i jednakosti, slobode, poštivanja, nediskriminacije, tolerancije, prava i odgovornosti.
Na današnji dan, 10. prosinca, obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava. Na taj je dan dan 1948. godine usvojena UN-ova Opća deklaracija o ljudskim pravima, dokument kojim je prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na“ život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika“.
Prvi članak Opće deklaracije o ljudskim pravima glasi: „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedni prema drugima postupati u duhu bratstva.“ Ovim dokumentom štite se građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čovjeka, od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje.
Donošenje Opće deklaracije je ključni moment u modernoj povijesti i jedno od prvih značajnih dostignuća Ujedinjenih naroda na području ljudskih prava te je kao takav preteča mnogih pravnoobvezujućih dokumenata koji su zatim uslijedili: 1950. godine donesena je (u okviru Vijeća Europe) Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja pored temeljnih ljudskih prava ustanovljava i mehanizme zaštite i nadzora nad njihovim ostvarivanjem (zbog povrede prava iz ove Konvencije pojedinci se mogu obratiti Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu). Ujedinjeni narodi su 1966. također donijeli dva dokumenta kojima su dalje razrađene slobode i prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima, a to su Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. U kontekstu sve većih prijetnji po ljudska prava i vladavinu zakona te opće krize, siromaštva i sve veće nejednakosti u svijetu, ovi dokumenti predstavljaju i temelj rada EU na unaprjeđenju i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Najvažniji dokument kojim se štite ljudska prava na razini EU-a je Povelja Europske unije o temeljnim pravima, koja u svom uvodnom dijelu naglašava kako „potvrđuje, uz dužno poštovanje nadležnosti i zadataka Unije te načela supsidijarnosti, prava koja proizlaze osobito iz ustavnih tradicija i međunarodnih obveza zajedničkih državama članicama, iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, iz socijalnih povelja koje su usvojile Unija i Vijeće Europe te iz prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.“
Neka od ljudskih prava koje Opća deklaracija, čiji se rođendan danas obilježava, prepoznaje su:
Zabrana ropstva (čl 4.)
Zabrana torture (čl. 5.)
Zabrana diskriminacije (čl. 2. i 7.)
Pravo na život, slobodu, osobnu sigurnost (čl. 3.)
Pravo svake osobe na pravično suđenje i zabrane samovoljnog uhićenja (čl. 9.-12.)
Pravo na zaštitu privatnosti (čl. 12.)
Pravo čovjeka da se slobodno kreće unutar svoje države (čl. 13.)
Pravo na azil u drugim zemljama od nepravednog progona u svojoj zemlji (čl. 14.)
Pravo punoljetnih muškaraca i žena na sklapanje braka i osnivanje obitelji (čl. 16.)
Pravo na vlasništvo (čl. 17.), slobodu mišljenja i vjeroispovijesti (čl. 18.)
Pravo na slobodu mišljenja i izražavanja (čl. 19.)
Pravo na slobodu okupljanja i udruživanja (čl.20.)
Pravo na socijalnu sigurnost u svrhu osiguranja temeljnog dostojanstva čovjeka (čl. 22.)
Pravo na rad i slobodan izbor zaposlenja (čl 23.)
Pravo na dnevni odmor i plaćeni dopust od rada (čl. 24.)
Pravo na dostojan životni standard (čl. 25.)
Pravo na obrazovanje (čl. 26 )
Pravo na pristup kulturi i znanosti (čl. 27.)
Pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem se mogu ostvarivati ljudska prava (čl 28.)
U Republici Hrvatskoj ljudska prava svakog pojedinca propisana su međunarodnim ugovorima kojih je RH stranka (neke od kojih smo spomenuli i u ovom tekstu), Ustavom RH te, nastavno na Ustav, mnogim zakonima i drugim propisima koji na na različitim razinama daju praktično značenje temeljnim pravima i slobodama pojedinca. Ovo se odnosi na veliki broj propisa uključujući: zdravstvenu zaštitu, socijalne službe, kazneno zakonodavstvo, zaštitu protiv različitih oblika diskriminacije, obrazovni sustav i slično.
Za provedbu nacionalnog zakonodavstva i međunarodnih obaveza koje je RH preuzela u području zaštite i promocije ljudskih prava odgovornost pripada cjelokupnom sustav državne vlasti, s posebnim naglaskom na ulogu sudova u njihovoj zaštiti, te nezavisnih institucija.
Zakon o sudovima u članku 5. propisuje: ˝Sudovi sude na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava. ˝
Nezavisne institucije za zaštitu ljudskih prava:
- Ured pučke pravobraniteljice
- Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
- Ured pravobraniteljice za djecu
Unutar sustava državne uprave osnovana su i posebna tijela (povjerenstva, vijeća, savjeti) u cilju promocije i daljnjeg unaprjeđivanja sustava zaštite ljudskih prava. U Hrvatskoj djeluje i velik broj nevladinih udruga specijaliziranih u području zaštite i promicanja ljudskih prava koje aktivno doprinose učinkovitom ostvarenju svih ljudskih prava za sve i bez diskriminacije.
Sretan Vam Međunarodni dan ljudskih prava!
Autorica: Iskra Stanojević